5. kolovoza – Dan pobjede!
Danas slavimo Dan pobjede i domovinske zahvalnosti te Dan hrvatskih branitelja
5. kolovoza 1995. godine na kninskoj se tvrđavi zavijorila 20-metarska hrvatska zastava. U vojno-redarstvenoj akciji Oluja oslobođeno je oko 11 tisuća km² okupiranog područja, a oslobađanje Knina bila je kruna akcije.
5. kolovoza obilježava se Dan pobjede i domovinske zahvalnosti te Dan hrvatskih branitelja.
Središnja svečanost obilježavanja Oluje tradicionalno se održava u Kninu, a današnji državni praznik Dan pobjede i domovinske zahvalnosti i Dan hrvatskih branitelja u Jastrebarskom će također biti obilježen i to svetom misom za domovinu u Pastoralnom centru crkve sv. Nikole u 19 h a potom i polaganjem vijenaca i paljenjem svijeća kod Spomen – obilježja nevinoj patnji hrvatskih žrtava svih ratova.
Naziv
Praznik se u početku zvao Dan domovinske zahvalnosti. Nazivu je kasnije dodan i “Dan pobjede”, a od 2008. i “Dan hrvatskih branitelja”. Zbog dugog punog naziva, kojem se često dodaje i “obljetnica VRO “Oluja”, u medijima i neformalnoj komunikaciji često se naziva samo “Dan pobjede”.
Operacija Oluja
Nakon četverogodišnje okupacije gotovo trećine hrvatskog teritorija, života u izbjeglištvu i u strahu od neprijateljskih napada na izložene hrvatske gradove, a nakon brojnih neuspješnih pregovora i mirovnih inicijativa, Republici Hrvatskoj ništa drugo nije preostalo nego vlastitom oružanom silom osloboditi hrvatski teritorij. U svitanje 4. kolovoza 1995. započela je Operacija Oluja.
Nakon početnog djelovanja snaga HRZ-a te topničke pripreme po vojnim ciljevima hrvatske snage krenule su u akciju istodobno iz 30 pravaca na bojišnici dugoj 700 kilometara. Udarnu snagu na glavnim pravcima napada činile su gardijske brigade, potpomognute specijalnom policijom MUP-a i Hrvatskim gardijskim zdrugom te domobranskim i pričuvnim postrojbama. Glavni smjerovi napada bili su s Dinare i Velebita u pravcu Knina. Već u operaciji Ljeto 95 stvoreni su preduvjeti da s vrhova Dinare prema Kninu krenu 4. i 7. gardijska brigada. S druge strane s Velebita preko Svetog Roka su u pravcu Knina prodirale Specijalne postrojbe MUP-a.
Oslobađanjem Knina, središta neprijateljske pobune u Hrvatskoj, ostvaren je najvažniji strateško-politički i vojni cilj operacije Oluja i cijelog Domovinskog rata. Samo nekoliko dana poslije i na sjevernom dijelu bojišnice neprijateljske snage 21. kordunskog korpusa prisiljene su potpisati predaju.
Operacijom je vraćen u hrvatski ustavno-pravni poredak cijeli okupirani teritorij, osim istočne Slavonije. Oluja je uz Bljesak ključna akcija koja je dovela do kraja Domovinskog rata. U operaciji je oslobođeno 10.400 km² ili 18,4% ukupne površine Hrvatske. Uspješna operacija Oluja dovela je i do mirne reintegracije Hrvatskog podunavlja te je značajno doprinijela skorom kraju rata u BiH.
Nakon oslobođenja omogućen je povratak 210.592 hrvatskih prognanika: s područja oslobođenih “Bljeskom” i “Olujom” 126.909 a iz hrvatskog Podunavlja 83.683 osoba.
