Ovo je priča o jednom vrlo dinamičnom i zanimljivom sportu kojim se bave šire mase ljudi. Tako je bilo i u našem nekadašnjem mjestu Jastrebarsko koje je bilo poznato po dobrim kuglačima u muškoj kategoriji. Nažalost, u početnim godinama Domovinskog rata, sva je aktivnost Kuglačkog kluba u Jastrebarskom prestala, a do tada su postizali izniman rezultat kojeg se treba prisjetiti i njegovati ga.
Početak kuglanja u Jastrebarskom
U Jastrebarskom je zaljubljenika u ovaj sport bilo i prije Drugog svjetskog rata. Petar Marjanović (1904.-1967.) je u Jastrebarsko doselio kao 18-godišnjak i bio je poznati brijač u mjestu. Od rane mladosti je volio sport pa je često znao s jaskanskim sportašima, a posebno nogometašima, otići na utakmice. Oženio se Jaskankom i bio je društveno aktivan. Bio je dobar kuglaš, a jedno je vrijeme i bio predsjednik kuglaša u Jastrebarskom. Kuglaši iz Jastrebarskog nosili su naziv „Jastreb“ i odigravali su međusobno mečeve protiv zagrebačkih ekipa. Godine 1937. na proslavi jednog zagrebačkog kuglačkog kluba osvojili su pehar koji je pohranjen kod obitelji Lukšić iz Cvetkovića, pošto je Ivan Lukšić bio prijeratni kuglač i član kluba iz Jastrebarskog. Ivan Lukšić (rođ. 1912.) je iza 1945. život završio kao jedna od žrtava komunističkog režima u jaskanskoj šumi Gović.
Kuglanje poslije Drugog svjetskog rata
Poslije završetka Drugog svjetskog rata u Jastrebarskom je osnovano Fiskulturno društvo Jaska koje je brinulo da se mladi naraštaji uključe u nekoliko grana sporta. Kuglanje kao sport u Jastrebarskom se ponovno pojavljuje 1956. godine. Tada je osnovan Kuglački klub naziva „Jedinstvo“ koji se natjecao u Karlovačkom podsavezu, a kasnijih je godina natjecanje nastavljeno u Zagrebačkom savezu. Djelovali su tri godine i nakon toga su se rasformirali zbog nedostatka kuglane i financija. Tadašnja drvena kuglana nalazila se s desne strane dvorišta današnjeg Centra za kulturu, odmah uz susjednu parcelu obitelji Stare. Nakon rušenja te drvene kuglane sagrađena je nova s lijeve strane uz susjednu parcelu Crkve (danas se na tom mjestu nalaze novouređene prostorije streljačkog kluba „Jastreb“). Igrači tih početnih godina bili su: Ježić, Marković, Sertić, Šajatović, Badovinac, Bajda, Majtanić – Pljuco, Jurak – Cukor, Mataušić – Braslovac i drugi. Od 1960. godine odigravani su prijateljski susreti između kuglača garnizona i građana za prijelazni pehar. U to vrijeme po sjećanju starijih generacija Jaskanaca, jedna se kuglana nalazila na vrtu obitelji Ciban, a druga u dvorištu obiteljske kuće Stjepana Maljevca Brice u gornjem dijelu Jastrebarskog. Kod Maljevca su za svoj gušt kuglali mještani Jastrebarskog te pojedinci iz susjednih naselja Zdihova i Pavlovčana. Kod obitelji Maljevac, čunjeve je postavljao kao dječak Boris Srnec, a kod obitelji Ciban je zalazio susjed im Josip Kunović, također u dječačkim danima.
Obnavljanje društva koje postaje klub dogodilo se 17. ožujka 1967. i svake je godine napredovalo za jedan rang više. S natjecanjem se započelo u 8. ligi i dosegla se III. liga. Kuglanje je postao vrlo popularan sport u mjestu i već 1970. započinje prvenstvo općine u tom sportu, a par godina kasnije sve je popularnije i natjecanje u Radničkim sportskim igrama. Od 1972. dolazi do lagane stagnacije u klubu, ali tada predsjedničku funkciju preuzima Josip Brezović i kuglanje opet postaje „hit“ u Jastrebarskom. Automatska kuglana otvorena je 26. kolovoza 1974., a na čelu kluba je i dalje agilni Josip Brezović. Tih je godina klub imao po 40 registriranih igrača. Tri godine kasnije prilikom organiziranja jubileja desete obljetnice Kuglački klub ima 200 članova. Iste te 1977. godine na Radničkim sportskim igrama u Jastrebarskom nastupilo je 16 kuglačkih ekipa. Za ekipu Komunalnog poduzeća nastupila je i jedna žena, cvjećarka iz Jastrebarskog Dragica Ban. Treba spomenuti i da je uz postojeću kuglanu sa dvije staze u dvorištu tadašnjeg Narodnog sveučilišta (danas je to Centar za kulturu) 1968. osposobljena i kuglana u bivšem Domu JNA (danas je to Glazbena škola) koja je imala jednu stazu. Ta je kuglana služila za razonodu i treninge vojnim licima od kojih su mnogi bili i članovi kuglačkog kluba Jaska. Zanimanje za ovaj sport i dalje je raslo u našem mjestu, a već 1979. Kuglački klub Jaska ima 32 registrirana igrača.
Od osamdesetih do prestanka djelovanja
Na području općine Jastrebarsko 1980. godine prijavljene ekipe za natjecanje podijeljene su u dvije kuglačke lige. Ukupno je te godine nastupilo 20 ekipa. U Prvoj je ligi najbolja bila ekipa Zdihova, a u drugoj Žitokombinat. Narednih se nekoliko godina općinsko natjecanje također održavalo kroz dvije lige. Brojni su susreti održani i s prijateljskim ekipama, a Kuglački klub je skoro svake godine imao i te kako dobrih pojedinaca i kuglača. U rujnu 1984. predsjednik Kuglačkog kluba Jaska postaje Dragan Matijević. Tada je za tajnika na Skupštini kluba potvrđen Mario Šoda. Već slijedeće 1985. održano je desetogodišnje prijateljstvo članova kuglačkih klubova iz Prijedora i Jastrebarskog, a bilo je to 24. kolovoza u čast Dana općine. Za natjecateljsku sezonu 1986. u Međuopćinskoj ligi Zagreba Kuglački klub Jaska je prijavio 28 igrača. Iste te godine bili su u Prijedoru i to 18. svibnja 1986. na turniru. Za vrijeme održavanja Univerzijade, gdje je jedan od suorganizator natjecanja bilo mjesto Jastrebarsko, ta je suradnja i dalje nastavljena sve do Domovinskog rata. U 1988. Kuglački klub Jaska seniorski se natječe u Međuopćinskoj ligi Zagreba.
Na popisu registriranih igrača 1990. nalazilo se 16 igrača, među kojima su bili: Mijo Beber (rođ. 1946.), Ilija Ivetić (rođ. 1949.), Josip Košćak Čera (rođ. 1948.), Nenad Badovinac (rođ. 1951.), Nediljko Buljubašić (rođ. 1964.), Đuro Kuharski (rođ. 1947.), Darko Majtanić (rođ. 1951.), Petar Malešić (1946.), Dragan Matijević (1932.), Josip Matijević (rođ. 1953.), Dragutin Mesić (rođ. 1951.), Stjepan Miočka (rođ. 1956.), Nikola Podgorščak (rođ. 1944.), Petar Surla (rođ. 1945.), Branko Barić (rođ. 1959.) i Branko Vrbanić (rođ. 1953.). Prvenstvo je u MOZ-u započelo 1990., a završilo početkom 1991. i tada je za klub bilo registrirano 19 igrača. Predsjednik kluba tada je i Dragan Matijević, a tajnik je postao Petar Surla, vojna osoba. Naredne 1991. godine među registriranim igračima kluba više nisu vojne osobe: Ivetić, Kuharski, Surla i bivši predsjednik Dragan Matijević. U godini 1992. klub se natječe u Zagrebačkoj zoni. Jaska je svoju prvu prvenstvenu utakmicu odigrala 30. listopada, a završila 9. travnja 1993., u ligi gdje je bilo ukupno deset ekipa. Novi je predsjednik kluba postao Petar Malešić, a Statut kluba donesen je 14. veljače 1993. Ubrzo nakon toga svaka je aktivnost Kuglačkog kluba Jaska prestala.
Kroz to razdoblje postojanja kuglačkog sporta jaskanski kraj je imao i nekoliko odličnih igrača. Među muškarcima je bilo vrlo zanimljivih igrača i pojedinci su kroz svoje vrijeme ostavili veliki trag. Jedan od boljih kuglača bio je Petar Malešić.
Petar Malešić (1946. – 2021.) je jedan od ponajboljih jaskanskih kuglača. Natjecanje je započeo krajem šezdesetih godina prošloga stoljeća. U novoj je generaciji bio jedan od predvodnika brojnih pobjeda i uspjeha kluba iz Jastrebarskog. Ubrzo je postao i tehnički referent kluba u kojem je proveo dugi niz godina. Njegovo naselje Zdihovo nekoliko je godina bila najbolja ekipa općinske kuglačke lige. Petar je bio vrlo discipliniran i odgovoran prema sportu i zbog toga je uvijek pružao izvrsne igre. Godine 1981. se plasirao na pojedinačno Prvenstvo Hrvatske koje je održano u Zelini. U njegovo je vrijeme Kuglački kluba Jaska uspio napredovati iz četvrte MOL do prve. Godinu dana ranije Petar je na proglašenju sportaša Općine Jastrebarsko primio priznanje za zaslužnog sportskog djelatnika.
Izvor podataka za ovu moju priču bili su Nikola Lukšić, Branko Ogorevc, Miroslav Mataušić mlađi, Petar Malešić, Dubravko Šoić, Dragutin Mesić, Boris Srnec, Josip Kunović i Radio Jaska.
