Kolumna

Povijesne i cijenjene obitelji Jaske!

KOLUMNA | Zdenko Vuković - Cena

Istraživač, pisac i kroničar. Novinar našeg radija. Jaskanac.

 

Ovo je priča o nekadašnjim jaskanskim obiteljima, od kojih su neke doselile u naše mjesto oko 1870., nakon što je 1865. izrađena željeznička pruga od Zagreba do Karlovca i koja prolazi kroz jaskanski kraj. Te obitelji su uz domaće jaskanske obitelji ostavile neizbrisiv trag na koji svi i danas možemo biti ponosni. Kaj smo o njima znali? Malo, a neki skoro i ništa. Tko su Matšeki, Zubčići, Pollaki, Valentekovići i Videtići, saznat ćete kad ovo pročitate. Uspio sam istražiti povijesne zapise (znanstvene radove) i knjige iz kojih sam koristio neke od ovih podataka. Zatim sam potražio i potomke koji su mi dostavili i fotografije pa sam na groblju u Jastrebarskom kao i u Matičnom uredu Jastrebarsko provjeravao i uspoređivao godine.

U Jastrebarskom 1879. je rođen dr. Vladko Maček, a nešto prije njegova rođenja u naše je mjesto doselio bračni par Matšek i nekoliko obitelji Mojsijeve vjere. Upravo i u današnje vrijeme mnogi Jaskanci pobrkaju obitelj Maček i Matšek, jer im je za Matšeke jednostavno lakše reći to su Mačeki. Zanimljivo je da i na nekadašnjoj obiteljskoj kući Matšek (jedna od najljepših obiteljskih kuća, žuta zgrada, nekad općinska, a u današnje vrijeme zgrada u kojoj su smještene državne i županijske ustanove) piše ulica dr. Vladka Mačeka. Zbog toga su mnogi Jaskanci još više zbunjeni. Ulica je dobila naziv po poznatom hrvatskom političaru i tvorcu banovine Hrvatske, dr. Vladku Mačeku, a zgrada na kojoj je danas taj natpis je nekad bila vlasništvo obitelji Matšek.

Nekadašnja obiteljska kuća Matšek, izgrađena oko 1895.

 

Pogled na prozor iz kuće obitelji Matšek

 

Natpis ulice na nekadašnjoj Matšekovoj kući

 

Tko su Matšeki?

Obitelj Matšek, češkog porijekla, po rođenju Josipa Matšeka starijeg (1847. u Ljubljani, a preminuo 22. rujna 1918. u 71. godini) živjela je u Ljubljani, a kad su u te krajeve doselili nisam to uspio saznati. Svoju suprugu Juliju francuskog djevojačkog prezimena Deu (rođena 1852. u Ljubljani, a preminula 27. lipnja 1929. u 77. godini) upoznao je upravo u Ljubljani. Njezina je obitelj poslije vladavine Napoleona I. Bonapartea (Ajaccio-Korzika, 15. 8. 1769. – Sveta Helena 5. 5. 1821.) odselila također u Ljubljanu.

Julija Matšek rođena Deu

 

Nakon braka Josip i Julija (koju su nasljednici zvali Julijana) u Jastrebarsko su doselili prije rođenja prve kćeri. Josip je bio vješt trgovac, a Jastrebarsko mu se zbog toga činilo privlačnim. Josip Matšek se u Jastrebarskom svojim poslom vrlo brzo dokazao i postao cijenjena osoba. Godine 1889. u Jastrebarskom je osnovano Dobrovoljno vatrogasno društvo, koje je ove godine proslavilo 130. obljetnicu postojanja i rada. Josip Matšek je bio jedan od članova privremenog odbora koji je u lipnju 1889. osnovao društvo, a zatim jedan od utemeljitelja i izvršnih članova. Josip je na glavnoj skupštini 1894. prilikom osnivanja „Jastrebarske dioničke štedionice“ izabran za zamjenika upravljajućeg ravnatelja. Krajem 1896. Josip Matšek je već predsjednik upravljajućeg odbora, a 1917. predsjednik Jastrebarske dioničke štedionice. U Jastrebarskom je 1897. osnovana Ciglarska udruga, a njezini su osnivači bili: posjednici Stjepan i Josip Kovačić, trgovci Miroslav Pollak i Josip Matšek stariji, koji je godine 1907. bio veleporeznik i kandidat za zastupstvo u Jastrebarskom.

Portret Miroslava Pollaka (rođ. oko 1855.), rad gospodina Crnčića

 

Nekadašnja trgovina Sigismunda Pollaka krajem 19. stoljeća u Jastrebarskom, na raskrižju za Svetu Janu

 

“Čitaonica Jastrebarska” osnovana 1873. godine ubrzo mijenja naziv u “Narodna čitaonica Jastrebarska” kojeg zadržava do siječnja 1907., da bi u siječnju 1909. dobila naziv “Hrvatska čitaonica”. Prethodni naziv nosi do dolaska vojnih formacija 1941. godine, koje tada bacaju sve knjige na kup i pale ih kako bi se mogle smjestiti u prostoriju čitaonice. Nakon skupštine u siječnju 1907. i promjene naziva u “Narodna čitaonica” predsjednikom postaje Josip Matšek stariji. Za tajnika je izabran Zdravko Lenac (urednik jaskanskih novina “Iskrena riječ” 1906. i 1907.), a odbornici su: Gustav Gaj, Ivan Rendulić, Stjepan Videtić i još neki. Vrijedno je spomenuti da je obitelj Matšek kao i obitelj Breyer (Mojsijeve vjere) u Jastrebarskom imala vlastitu knjižnicu.

Po dolasku u Jastrebarsko, Josip i Julija kupili su tadašnju kuću koja se nalazila na mjestu gdje je danas “Optika R” u Jastrebarskom (u blizini kuće koju su izgradili oko 1895., danas poznata u Jastrebarskom kao Matšekova kuća). Imali su petero djece koja su rođena u Jastrebarskom. Najstarija je bila kćerka Marijana (Jastrebarsko, 6. studeni 1878.  – 21. srpnja 1924.). Marijana se udala za gimnazijskog profesora Franju Zubčića (11. rujna 1869. – 29. travnja 1906.). Zanimljivo je da u matičnim knjigama piše “Marijana”, a na spomeniku groblja Jastrebarsko piše “Mariana”, pa je vjerojatno onaj koji je to pisao zaboravio slovo „j“ jer je po mišljenju autora Mariana ipak modernije ime.

Marijana Zubčić rođena Matšek

 

Dr. Ljubomir Zubčić

 

Franjo i Marijana su u braku također imali petero djece. Najstariji je bio advokat dr. Ljubomir Zubčić (1897. – 1981.), zatim Jelena Zubčić (1900. – 1977.), prof. Zlata Zubčić (1901. – 1990.), Vilma Zubčić udata za Dimnjakovića i Marija Zubčić udata za Drobnjaka (rođene do 1906., prije smrti oca). Prvo troje djece je također bilo u braku, a ovdje bi mi bilo sada premalo prostora da pišem o svim potomcima, iako sam i to dosta istražio. Ovdje je za Jastrebarsko važno reći da je godine 1908. Ljubomir Zubčić kao dječak od jedanaest godina dobio prvu pravu tadašnju nogometnu loptu. Tada su Jaskanci po prvi puta vidjeli loptu s kojom se igrao nogomet. Bila mu je to nagrada za dobro učenje od majke (otac je preminuo dvije godine ranije), a moguće je da mu ju je kupio ili ujak Julijan Matšek koji je tada studirao medicinu u Beču ili tetak Ladislav Pollak koji je dosta putovao. Njihova obiteljska grobnica nalazi se na groblju u Jastrebarskom. Dobivši loptu Ljubomir Zubčić je počeo sa svojim vršnjacima igrati nogomet i jedan je od prvih osoba i igrača koji je ovu lijepu igru započeo u Jastrebarskom. Godine 1925., 1934., 1940. i 1942. je bio član Nadzornog odbora „Jastrebarske dioničke štedionice“.

Grob obitelji Zubčić na jaskanskom groblju

 

Drugo dijete Matšekovih bila je Berta (Jastrebarsko, 27. ožujka 1881. – 6. svibnja 1966.) koja je prilikom polaska u pučku školu polazila razred s Ladislavom Pollakom (Jastrebarsko, 27. kolovoza 1881.- 25. srpnja 1955.), koji je bio Mojsijeve vjere. S njim se kasnije i vjenčala, a Ladislav je 1905. prešao na katoličku vjeru.

Godine 1888. prvi razred pučke škole u Jastrebarskom. U prvom redu sjedi u sredini Ladislav Pollak, u drugom redi prva zdesna je Berta Matšek

 

Godine 1890. rad Berte Matšek kasnije udate Pollak na kojem je učila slova

 

Berta Pollak rođena Matšek

 

Berta je od svojih roditelja za miraz dobila kuću u kojoj je po završetku Drugog svjetskog rata živjela sa svojim suprugom Ladislavom (danas se u toj kući nalazi „Optika R“). U lokalnim jaskanskim novinama „Iskrena riječ“ pronalazim podatak u izdanju 29. rujna 1906. da je Hrvatsko pjevačko društvo „Javor“ (osnovano 1875.) u Jastrebarskom priredilo koncert na kojem su osim njih nastupali: trgovišna glazba, solo baritonist Vilko Marion te solisti Artur Gervais i Berta Pollak. Godine 1904. u Jastrebarskom s radom počinje bankarska radnja Pollak i posluje sve do 1941. U NDH su toj bankarskoj radnji dodijeljeni povjerenici, a 1942. je prestala s radom jer u dostupnim dokumentima piše da se već godinu dana ranije u prostorije Pollakove radnje uselio Ustaški logor (opaska autora: bila je to premala prostorija za logor, no točno je da je u tu prostoriju uselila jedna osoba koja se zvala logornik, a dvorišni prostor se koristio kao bolnica ranjenih vojnika Jastrebarskog). Dakle, banka nije poslovala godinu dana od 1941. do 1942. jer je vlasnik bio Židov (opaska autora: godine 1905. Ladislav je prešao na rimokatoličku vjeru). Grobnica obitelji Pollak nalazi se na groblju u Jastrebarskom na dijelu gdje su sahranjeni rimokatolici. Uz Ladislava, Bertu i sina Fedora, tu je sahranjena i Fedorova supruga Marija.

Grob obitelji Ladislava Pollaka na rimokatoličkom dijelu groblja u Jastrebarskom

 

Židovi i nevina djeca koja su žrtve Drugog svjetskog rata su bili pokapani iza živice groblja. Ladislav Pollak (nekad se prezime pisalo s dva „l“) bio je sin Miroslava i Šarlote Bettelheim, ovdje zvane Dragica. Njegov je otac Miroslav (rođen oko 1855.) također bio trgovac kojem je po osnutku DVD-a Jastrebarsko bila povjerena nabava odjeće. Po osnutku „Jastrebarske dioničke štedionice“ 30. lipnja 1894. Miroslav Pollak je na glavnoj skupštini izabran za upravljajućeg ravnatelja. Bio je to još jedan dokaz da su trgovci nekad vodili glavnu riječ u mjestu poput Jastrebarsko. U tiskanoj knjizi DVD-a Jastrebarsko 1997. priložen je i račun Žiga Pollaka i sina. Tada je još trgovinu vodio Sigismund Pollak, zvan Žiga (rođen oko 1830.) i sin Miroslav (otac Ladislavu).

Sigismund Žiga Pollak

Nastavak na sljedećoj stranici.

1 2Sljedeća stranica
Oznake

Zdenko Vuković - Cena

Istraživač, pisac i kroničar. Novinar našeg radija. Jaskanac.

Slična tema:

Pogledaj i ovo:

Close
Back to top button
Close